11 gradova koji uskoro mogu ostati bez pitke vode poput Cape Towna

by Sergej Lugovic

Poljoprivredno navodnjavanje čini 70% korištenja vode u cijelom svijetu i preko 40% u mnogim zemljama OECD-a. Intenzivno crpljenje podzemne vode za navodnjavanje iscrpljuje vodonosnike i može dovesti do negativnih vanjskih učinaka na okoliš, uzrokujući značajan ekonomski utjecaj na sektor i šire. Osim toga, poljoprivreda ostaje glavni izvor onečišćenja vode; otjecanje poljoprivrednog gnojiva, uporaba pesticida i otpadne vode od stoke doprinose onečišćenju vodenih putova i podzemnih voda. (izvor https://www.oecd.org/agriculture/topics/water-and-agriculture/)

Slika 1 - HIDROLOŠKI CIKLUS
(preuzeto s https://www.fao.org/3/t0800e/t0800e0a.htm)

Cape Town je prva svjetska metropola suočena s činjenicom nestanka pitke vode. No, nažalost, ovaj južnoafrički grad samo je jedan u nizu gradova koje očekuje slična situacija. Naime, unatoč tome što 70% Zemljine površine prekriva voda, udio pitke vode je svega 3%. Najnoviji podaci govore kako više od milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi, a istovremeno je uskraćena jedan mjesec godišnje, za još najmanje 3 milijarde svjetske populacije. Istraživanje iz 2014., provedeno u 500 najvećih svjetskih gradova, pokazalo je kako svaki četvrti grad ima problema s pitkom vodom, a projekcija UN-a kaže kako će potrošnja pitke vode, do 2030., porasti za čak 40%, s obzirom na klimatske promjene i rast svjetskog stanovništva.

  1. São Paulo

Financijsko središte Brazila je među 10 najnaseljenijih svjetskih gradova i, već se 2015., našao u sličnoj situaciji kao Cape Town, kad su mu zalihe pitke vode pale isod 4% kapaciteta. Gotovo 22 milijuna stanovnika imalo je ograničen pristup pitkoj vodi, a cisterne s vodom morala je čuvati policija. Krivac za ovu krizu, inicijalno je bila suša koja je zahvatila jugostočni Brazil, ali i loše planiranje investicija lokalnih vlasti. Iako je kriza službeno završila 2016., zalihe pitke vode su i dalje ispod očekivane razine, što bi São Paulo ponovno moglo dovesti u nezavidan položaj.

  1. Bangalore

Nagli građevinski i tehnološki boom ovog grada u južnoj Indiji, stvorio je velik problem tamošnjim, lokalnim vlastima koje ne uspijevaju pratiti urbanistički razvoj s postojećim sustavom vodoopskrbe i odvodnje. Da stvar bude gora, sustav je toliko zastarjeo, da polovica gradske pitke vode završava u otpadnim vodama. Indija se, poput Kine, bori sa zagađenjem vode pa se, u slučaju Bangalorea, 85% vodenih zaliha može koristiti isključivo u industriji i navodnjavanju.

  1. Peking

Svjetska Banka određena područja kategorizira kao područja nestašice vode, kad je stanovništvu dostupno manje od 1000 m3 godišnje po osobi. Nedavno istraživanje pokazalo je kako 20 milijuna stanovnika kineske prijestolnice dobiva svega 145 m3 godišnje. Osim toga, u Kini, u kojoj živi 20% svjetske populacije, dostupno je samo 7% svjetske pitke vode, a najveći pad zaliha, od čak 13%, zabilježen je u prošloj dekadi. Peking ima i ogroman problem zagađene vode, tako da se gotovo 40% gradske vode ne može koristiti ni u poljoprivredi, ni u industriji. Kineske vlasti pokušavaju riješiti ove probleme brojnim projektima preusmjeravanja voda, edukativnim programima i podizanjem cijena za poslovne korisnike.

  1. Kairo

Rijeka Nil, nekoć ključan izvor vode za nastanak egipatske civilizacije, u modernim vremenima se našla u nizu poteškoća. Unatoč podatku da i dalje predstavlja 97% izvora vode u Egiptu, količina gospodarskog i kominalnog otpada koji ondje završava, u stalnom je porastu. Podaci iz Svjetske Zdravstvene Organizacije govore nam kako je Egipat u samom vrhu po broju osoba preminulih od posljedica trovanja vodom, a procijenjuje se kako će zalihe pitke vode doseći kritičnu razinu do 2025.

  1. Jakarta

Glavni grad Indonezije, poput mnogih obalnih gradova, suočen je s rastućom razinom mora. No, u ovom je slučaju, izravno djelovanje stanovništva, pogoršalo problema. Naime, manje od polovice stanovništva koje broji 10 milijuna ljudi, ima pristup tekućoj vodi, zbog čega ljudi pribjegavaju ilegalnom iskopavanju bunara i, na taj način, prazne podzemna vodospremišta. Kao posljedica toga, danas se gotovo pola Jakarte nalazi ispod razine mora, što je povećalo betonizaciju gradskih površina koje, pak, priječe ponovno punjenje vodospremišta kišnicom.

  1. Moskva

Unatoč podatku da se jedna četvrtina svjetske pitke vode nalazi upravo u Rusiji, ruski gradove se bore s velikim industrijskim zagađenjem koje im je, u nasljeđe, ostavila nekadašnja sovjetska industrija. U najtežoj situaciji je Moskva, gdje 70% opskrbe vodom čine površinske vode. Prema posljednjem istraživanju, od 35% do 60% pitke vode u Rusiji ne zadovoljava sanitarne standarde.

  1. Istanbul

I turska se metropola, prema izvještajima turske vlade, nalazi nadomak nestašice vode. Količina koja je, trenutno, dostupna svakom stanovniku pala je ispod 1700 m3 godišnje po osobi, a pogoršanje se očekuje i prije 2030. godine. Posljednjih godina, najnaseljenija područja, poput Istanbula (14 milijuna stanovnika) bore se s nestašicom tijekom ljetnih mjeseci, a zalihe su u stalnom padu od 2014.

  1. Mexico City

Povremene nestašice vode, nažalost, nisu ništa novo za 20-ak milijuna stanovnika Mexico Citya. Naime, svaki peti stanovnik ovog grada dobiva samo nekoliko sati tekuće vode tjedno, dok se za 20% stanovništva voda zatvara svakodnevno. Grad uvozi čak 40% vode i nema razrađen program recikliranja otpadnih voda. Procjenjuje se da gotovo polovica stanovnika ima poteškoća s tekućom vodom.

  1. London

I London se suočava sa sve češćim nestašicama vode. Godišnja količina padalina u gradu iznosi oko 600mm, a najveći izvor vode su rijeke Temza i Lea, no postotak otpadnih voda je u stalno porastu te trenutno iznosi 25% vode na gradskom području. Sadašnje procjene predviđaju probleme sa zalihama do 2025., a kritične nestašice do 2040.

  1. Tokyo

Japanska prijestolnica ima reputaciju kišnog grada, no, za razliku od nekih drugih kišnih područja, kiša u Tokiju pada samo četiri mjeseca u godini. Tokio, sa svojih 30 milijuna stanovnika, uvelike ovisi o površinskim vodama, a u porastu je i broj zgrada opremljenih sa sustavima za prikupljanje i filtraciju kišnice. Osim toga, tamošnja gradska uprava stalno nastoji unaprijediti sustav vodoopskrbe u cilju maksimalne štednje vode.

  1. Miami

Florida je jedna od najkišnijih američkih država, no unatoč tome, u njenom najvećem gradu, Miamiju, nazire se kriza s vodoopskrbom. Projekt isušivanja obližnjih močvara, s početka 20.st., donio je neke neželjene rezultate - more iz Atlantskog Oceana počelo je kontaminirati vodospremnik Biscayne, glavni izvor gradske pitke vode. Problem se počeo javljati još 30-ih godina prošlog stoljeća, ali slana voda još uvijek prodire, ponajviše zbog ubrzanog rasta razine mora. Sličan problem imaju i obližnju gradovi, poput Hallandale Beacha, sjeverno od Miamija, koji je zatvorio 6 od 8 spremnika zbog prodora morske vode.

Članak je temeljen na izvornom članku

https://www.bbc.com/news/world-42982959

Koga zanima i znastveni pristup te akademsko istraživanje na ovu temu; preporuke su

https://medium.com/alternative-food-systems/the-global-value-of-water-in-agriculture-d17678795e57

Back to Live Green