Kako nahraniti gladne građane? Ovih pet metropola ima odgovor

Od jednog kanadskog grada s krovovima prekrivenim zelenjem do vertikalnih farmi usred pustinje: metropole diljem svijeta počele su implementirati urbanu poljoprivredu kako bi svojim građanima omogućile svježu, organsku i lokalno uzgojenu hranu. Današnje sociološke projekcije kažu kako će, do 2050.god., 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima. Stoga je integracija poljoprivrede u gradska okruženja bitnija no ikad. Ovih pet metropola mogu poslužiti kao model za budućnost koji dokazuje da se i gradsko stanovništvo može uspješno baviti poljoprivredom, djelatnošću koja, osim što donosi svježe voće i povrće, uspješno i zbližava ljude.

Pariz: grad ljubavi i urbanih farmi

Francuska prijestolnica dokazuje kako gradonačelnik predan svom cilju, na čelu manje grupe entuzijasta, doista može pokrenuti zelenu revoluciju. Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza od 2014., mandat je osvojila s programom zelenijeg Pariza. Trećinu gradskih zelenih površina dodijelila je urbanim farmerima. Nakon 7 godina vlasti, na području Pariza su niknule brojne farme na raznim lokacijama, uključujući i najveću urbanu farmu na svijetu, na krovištu Paviljona 6 pariškog Expoa.

Toronto: zeleni krovovi

I Toronto dokazuje da su, za razvoj urbane poljoprivrede, od ključne važnosti, upravo sklonosti gradske vlasti. U Torontu je lokalna uprava, 2009., donijela zakon prema kojem sve novogradnje moraju, na svojim krovovima, nuditi mogućnost sadnje biljaka. Ovakav pristup donio je preko 100 tisuća m2 novih zelenih površina u poslovnim, industrijskim i stambenim dijelovima grada, među kojima velik udio imaju farme jestivog bilja, kao npr. krovište nove zgrade sveučilišta Ryerson.

New York: grad u kojem proizvodnja hrane nikad ne spava

Iako većina stanovnika New Yorka i dalje nema pristup organski uzgojenom voću i povrću, nadahnjujuće inicijative poput Gotham Greensa, plutajuće farme Swale ili programa GreenThums, mogle bi napokon popraviti prehrambene navike Njujorčana.

Dubai: povrće iz pustinje

Kako prehraniti stanovništvo, u gradu smještenom usred pustinje? To je izazov s kojim je Dubai suočen već duži niz godina. Najnoviji projekt gradskih vlasti prema implementaciji sustava urbanih farmi uključuje izgradnju desetak vertikalnih farmi i to u područjima koji oskudijevaju vodom.

Šangaj: osnaživanje održivosti proizvodnje

U Šangaju živi 24 milijuna ljudi, više nego u mnogim europskim državama. Ubrzana urbanizacija ovog mega-grada počela je ugrožavati i njegovu samodostatnost u proizvodnju hrane. Naime, većina hrane za stanovništvo Šangaja, proizvodila se na području grada, sve do 1990. Novi, ambiciozni projekti poput poljoprivredne četvrti Sunqiao te najvećeg svjetskog pogona za pretvorbu otpada u energiju, mogli bi gradu vratiti njegov status samodostatnosti.