Vesela Motika Blog
-
Analiza stvarnih troškova američkog prehrambenog sustava (drugi dio)
Svrha Zaklade Rockefeller, privatne zaklade koju su, 1913. godine, osnovali američki poduzetnik John D. Rockefeller i njegov sin John D. Rockefeller ml., je promicanje dobrobiti čovječanstva diljem svijeta. A jedna od prioritetnih misija u promicanju dobrobiti čovječanstva, neupitno je promicanje zdravlja. Skriveni troškovi nastaju u javnom sektoru, privatnom sektoru, proizvodnji i potrošnji, no najveći dio odnosi se na troškove vezane uz zdravstvenu zaštitu i ekosustav. U grafičkom prikazu na naslovnici udio u izračunu od 2.1 bilijuna USD podijeljen je na 1.145 bilijuna USD za zdravstvenu zaštitu, 350 milijardi USD na sanaciju ekosustava, 445 milijarde USD na očuvanje biološke raznolikosti, 134 milijarde USD na poboljšanje kvalitete života i 21 milijarda dodatnih ekonomskih troškova. -
Analiza stvarnih troškova američkog prehrambenog sustava (prvi dio)
Procijenjuje se kako su, tijekom 2019.god., američki potrošači potrošili 1.1 bilijun USD na hranu. Taj iznos uključuje troškove proizvodnje, prerade, veleprodaje i maloprodaje prehrambenih proizvoda. No u tom izračunu nema troškova zdravstvene skrbi za sve one kod kojih se razvije neko oboljenje vezano za prehranu. U tom iznosu nema ni troškova koji se odnose na onečišćenje okoliša koje stvara prehrambena industrija, kao ni troškova sanacije biološke raznolikosti ili sanacije posljedica emisije stakleničkih plinova koja predstavlja glavni uzrok klimatskih promjena u svijetu. Kad sve ove stavke dodamo inicijalno, službenoj procjeni, dolazimo do ukupnog troška od 3.2 bilijuna USD ili tri puta više od prikazanog iznosa. -
Urbane farme: proizvodnja hrane u gradskim parkovima i privatnim vrtovima
Dok gradsko stanovništvo postaje sve svjesnije pozitivnog utjecaja proizvodnje hrane na okoliš, urbana poljoprivreda privlači sve više pozornosti javnosti. Interes za upoznavanjem metoda proizvodnje i održivosti urbanih farmi u stalnom je porastu, no brojna ograničenja, kao i nedostatak prostora i dalje čine ogromnu razliku, u odnosu na tradicionalne farme. -
Kako nahraniti gladne građane? Ovih pet metropola ima odgovor
Od jednog kanadskog grada s krovovima prekrivenim zelenjem do vertikalnih farmi usred pustinje: metropole diljem svijeta počele su implementirati urbanu poljoprivredu kako bi svojim građanima omogućile svježu, organsku i lokalno uzgojenu hranu. Današnje sociološke projekcije kažu kako će, do 2050.god., 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima. -
Podzemna urbana farma u Stockholmu grije čitavu zgradu iznad sebe
Krajem 2017., tad tek novonastali startup iz Stockholma promijenio je način razmišljanja mnogih urbanih farmera, a vlasnicima zgrada pružio priliku da pronađu svoj interes u ekološkom pristupu. Naime, tvrtka Plantagon otvorila je podzemnu farmu u podrumu poslovne zgrade od 26 katova u centru grada. Podrumski prostor tvrtci je ustupljen bez najamnine, nakon što je izradila projekt grijanja, odnosno sustav ventilacije koji toplinu LED lampi iz farme raspoređuje po čitavoj zgradi. -
Definicija digitalne eko transformacije
Kurt Lewin je dao vjerojatno najbolju definiciju ponašanja, tvrdeći da je ponašanje funkcija osobe koja djeluje unutar svog okruženja, odnosno dao nam je formulu B = f(P, E), gdje je B ponašanje, P osoba a E okruženje. Ernst Haeckel je definirao ekologiju kao odnos živih organizama u dva pravca: prema njihovom organskom i neorganskom okolišu. Istovremeno ekologija se smatra sestrom evolucije unutar prirodnih znanosti. Digitalizacija je definirana kao process konverzije informacija iz okruženja u digitalni format koji može procesuirati računalo. Ekonomija je definirana kao znanost upravljanja ograničenim resursima Ono što povezuje ekologiju i ekonomiju je grčka riječ oikos koja znači kuća, a planeta Zemlja je svima nama kuća.
-
11 gradova koji uskoro mogu ostati bez pitke vode poput Cape Towna
Cape Town je prva svjetska metropola suočena s činjenicom nestanka pitke vode. No, nažalost, ovaj južnoafrički grad samo je jedan u nizu gradova koje očekuje slična situacija. Naime, unatoč tome što 70% Zemljine površine prekriva voda, udio pitke vode je svega 3%. Najnoviji podaci govore kako više od milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi, a istovremeno je uskraćena jedan mjesec godišnje, za još najmanje 3 milijarde svjetske populacije. Istraživanje iz 2014., provedeno u 500 najvećih svjetskih gradova, pokazalo je kako svaki četvrti grad ima problema s pitkom vodom, a projekcija UN-a kaže kako će potrošnja pitke vode, do 2030., porasti za čak 40%, s obzirom na klimatske promjene i rast svjetskog stanovništva.
